Zapisi

Simboli, crteži, znaci – sve sami drevni načini saopštavanja, ispovijedanja, obznane, ali i hilјadugodišnjeg načina čuvanja sebe od zaborava. Bješe tako u vremenima kada je strah bio za tri prostora veći od današnjeg. A onda se svemir malo skupio, okrenuo na leđa...

Voljeti vuka

Februarska ponoć 1628. – Groblјe na proplanku Hladni zubi noćne tame grizli su joj obraze… najbezobrazniji se podvukoše kroz otvor debele halјine, našli gola mjesta iznad čarape i jezom lizali bedra. Koža joj se naježi od grobne studeni, prsti bi joj...

Stvari treperave

Izvod iz dnevničkog upisa. Dan prvi – 17. april: Pošao sam sa dva tehničara i medicinskom sestrom do seoceta Ljutine. Na jugoistočnoj trasi naišli smo na usamljenu kuću. Baš kao što nam je rečeno. Izgledala je napušteno i oronulo. Starica koja je tu obitavala...

Njih dvoje

– Ma šta je s ovim sranjem? (rga po telefonu nervozno) – Alo, ne mogu sad da razgovaram, u autobusu sam… – Ljubavi, ne ostavljaj me! – šest redova se okrenu put nje. Znatiželjne oči zaintrigirano je polizaše cijelu – onako zabundanu...

Guda iz džepa

Profesorica ga pomilova po glavi. Spuštenoj i zamišljenoj. Prsti mu bijahu na dirkama, ali nije svirao. – Dobro onda. Idem ja… a ti vježbaj. Imaš još pola sata. – glas joj bi prijatan i sveden, kao i uvijek… potom ode i zatvori vrata učionice....

Tragom hermelina

U hladnim predjelima Evrope živi stvorenje besprekorno bijele dlake. Varljivije od aurore borealis… u skrivanju spretnije od roja pahulja kad se u snijeg ustale. Obožavali su ga kao što danas obožavaju paunove… ili dosadne labudove. Među dvorjanima i...

Kintsugi

Ako ti kažem da si srećan ako svoje ožilјke samo na koži nosiš, hoćeš li pomisliti da sam čudan? * * * Vremenom nas izrezbare. S grebanjem počnu od rođenja. Iskidaju pupak i lupnu te po leđima. Odmah po dolasku na svijet postajemo oštećena roba. Relјefno te kasnije...

Zimska priča

Posmatrala je kako se voda sliva sa neopranog tanjira… Sjeni iz uma joj zaključaše pogled na tačku koja i nije imala nekog smisla. Zurila je i razmišljala “čudno me posmatraju… plaše se… misle da sam luda…” – Dobro jutro mama!...

Ukus marcipana

U ćutanju je bila bolja od drugih. Jer je imala štošta da prećuti. Od onih je iz ljudske vrste čiji su životi mnogo gori. Davno je shvatila da su bijele golubice zbilja samo obični golubovi, i da joj stihovi nisu bliski… nisu pogodni. Sve te stvari, pridjeve,...