Voljeli ste priču o “kintsugiju”… prevedena je, preuzimana, i sada živi kao dio nečijih leksikona (rasparena minđuša među ogrlicama). Kada je napisana, imao sam na umu da nastavim baš u pravcu približavanja “biheviorizma” kroz pojmovne oblike drugih jezika… Povremeno se događalo da ti aspekti lijepo zažive (poput kamforfila ili tirizma), češće da ostanu enciklopedijska građa kojoj se samo zaljubljenici vraćaju. No, nećemo se baviti memorijom trenutka, već dugovječnošću udahnutog… U to ime, neka vam na korist i lijepo izražavanje služe sledeća rečenična jezgra… Okusite verbalizovanu slad zemlje izlazećeg sunca, koja (pojmovno) ne postoji nigdje drugo, osim u japanskom jeziku:
* * *
Komorebi (木漏れ日)
Izgovor: ko-mo-re-bi
Svjetlost sunca koja prolazi kroz lišće drveća, stvarajući prelivajuće sjene i blistave zrake.
Tsundoku (積ん読)
Izgovor: cun-do-ku
Navika kupovine knjiga i njihovog slaganja bez namjere ili mogućnosti da se pročitaju.
Yūgen (幽玄)
Izgovor: jū-gen
Duboka, mistična ljepota svijeta koja je teško objašnjiva riječima, ali se može osjetiti, kao osjećaj koji izaziva sumrak ili zvuk talasa.
Mono no aware (物の哀れ)
Izgovor: mo-no no a-va-re
Melanholična svijest o prolaznosti stvari i sposobnost da se u tome pronađe ljepota.
Shibui (渋い)
Izgovor: ši-bu-i
Suptilna, sofisticirana estetika koja ne privlači pažnju svojom upadljivošću, već diskretnom elegancijom.
Wabi-sabi (侘寂)
Izgovor: va-bi sa-bi
Filozofija prihvatanja nesavršenosti i prolaznosti kao suštine ljepote.
Ikigai (生き甲斐)
Izgovor: i-ki-ga-i
Dubok osjećaj svrhe u životu, ono što čovjeka pokreće da svakog jutra ustane iz kreveta.
Boketto (ボケっと)
Izgovor: bo-ke-to
Stanje zamišljenog gledanja u daljinu bez konkretnih misli, sanjarenje bez cilja.
Kuchisabishii (口寂しい)
Izgovor: ku-či-sa-bi-ši-i
Osjećaj kada neko jede ne zato što je gladan, već iz dosade ili emotivne potrebe.
Oubaitori (桜梅桃李)
Izgovor: o-u-ba-i-to-ri
Koncept da svaka osoba cvjeta svojim tempom, baš kao što trešnja, šljiva, breskva i kajsija cvjetaju u različitim periodima (unikatno, autentično).
Gaman (我慢)
Izgovor: ga-man
Snaga da se izdrži teškoća sa strpljenjem i dostojanstvom, bez žaljenja.
Nankurunaisa (なんくるないさ)
Izgovor: nan-ku-ru-na-i-sa
Okinavski izraz koji znači „Sve će na kraju biti kako treba“, često povezan sa sudbinom i prihvatanjem životnih bujica.
Zanshin (残心)
Izgovor: zan-šin
Stanje potpunog prisustva i budnosti, čak i nakon završene radnje – prisutno u borilačkim vještinama, ali i u svakodnevnom životu.
Haragei (腹芸)
Izgovor: ha-ra-ge-i
„Umjetnost stomaka“ – sposobnost komuniciranja bez riječi, kroz intuitivno razumijevanje i neverbalne signale.
Yoyū (余裕)
Izgovor: jo-ju
Unutrašnja širina i smirenost koja omogućava osobi da reaguje s lakoćom i elegancijom, čak i u teškim situacijama.
Tsukimi (月見)
Izgovor: cu-ki-mi
Kontemplacija punog mjeseca, tradicionalni japanski običaj koji slavi uzvišenu/drevnu ljepotu i prolaznost (ali i povratak).
Kawaakari (川明かり)
Izgovor: ka-va-a-ka-ri
Odsjaj svjetlosti na površini rijeke u sumrak, trenutak u kojem voda poprima eterealni sjaj.
Majime (真面目)
Izgovor: ma-ji-me
Osoba koja je ozbiljna, odgovorna i posvećena, ali na način koji odražava unutrašnju dosljednost, a ne strogost.
Itadakimasu (いただきます)
Izgovor: i-ta-da-ki-ma-su
Doslovno znači „primam s poniznošću“, ali se koristi prije jela kao izraz zahvalnosti za hranu i trud onih koji su je pripremili.
Nagomi (和み)
Izgovor: na-go-mi
Duboki osjećaj unutrašnjeg mira i harmonije s okolinom.
Satori (悟り)
Izgovor: sa-to-ri
Iznenadni trenutak prosvjetljenja, kada se postigne dublje razumijevanje postojanja.
Hikikomori (引きこもり)
Izgovor: hi-ki-ko-mo-ri
Pojava kada se osoba povuče iz društva i izoluje u svom domu, često zbog socijalnog pritiska ili anksioznosti.
Jōcho (情緒)
Izgovor: đo-čo
Duboka emocionalna atmosfera ili suptilan ton koji se osjeća u umjetnosti, prirodi ili nekom trenutku.
Seijaku (静寂)
Izgovor: se-i-dža-ku
Sveta, meditativna tišina koja budi unutrašnji mir.
Mottainai (もったいない)
Izgovor: mo-ta-i-na-i
Osjećaj žaljenja zbog rasipanja nečega vrijednog, bilo da je to hrana, vrijeme ili energija.
Shinrin-yoku (森林浴)
Izgovor: šin-rin jo-ku
„Kupanje u šumi“ – terapeutska praksa hodanja kroz šumu radi poboljšanja mentalnog i fizičkog zdravlja.
* Nešto što je nekada i naš narod znao… nazivajući je lunjanje.
* * *
Filozofska refleksija i lingvistička estetika – ima li finijeg zanata. Traganje za univerzalnim, ali s osloncem na ono što smo već znali.
Interpretacije ovakvih pojmova nikada nisu samo suvo objašnjenje, već uvod u način razmišljanja onih koji su ih oblikovali.
A ti… ti su znali kao da zahvate mjesečinu s vode, a da zlato ne iscuri.
Poput : “Kuyōmono” (供養物)
(Izgovor: ku-jo-mo-no)
“Kuyōmono” opisuje neobjašnjivu čežnju za nečim što se ne može imenovati, ali osjećaš da ti je pripadalo – kao život koji si jednom vodio, svijet kojim si hodio, trenutak koji se desio negdje van dosega uspomena. Tiha kap duše koja zna da je nekada, negdje, postojalo nešto beskrajno lijepo i potpuno… a ostalo i ostaće nedokučivo. Ma koliko se puta rodio.
Tuga radosti koju si nekoć okusio.
Milisav S. Popović
*** Priča, u formi kolumne, objavljena u dnevnim novinama “Dan”. Sva prava zadržana, i autorova i izdavača. Hvala vam na čitanju.
*** Ukoliko želite da redovno pratite kolumne, pridružite se zvaničnoj stranici na Fejsbuku: https://www.facebook.com/mili237